Retrospektivna izložba Milutina Rankovića otvorena u Valjevu
Share the post "Retrospektivna izložba Milutina Rankovića otvorena u Valjevu"
Izložba skulptura i reljefa Milutina Rankovića pod nazivom „Sveto drvo kolubarsko” otvorena je u novoj Gradskoj galeriji u Valjevu, na Trgu Živojina Mišića. Umetnik je za ovu priliku pripremio izbor iz stvaralaštva dužeg od četiri decenije, a izložbu su organizovali Međuopštinski istorijski arhiv Valjevo i Narodni muzej Valjevo.

Izložba je otvorena zvucima frule Biljane Paunović iz Lajkovca, jedne od retkih aktivnih frulašica, a zatim obraćanjem direktorke Međuopštinskog istorijskog arhiva Valjevo Bojane Savčić, koja je bila inicijator izložbe:
– U nastojanju za postizanjem saglasnosti unutrašnjeg i spoljašnjeg, Milutin je stekao dar oživljavanja. Drvo je vaskrsavao dletom, porađavši likove koji su oduvek bili tu i čekali trenutak da budu iznedreni, a onda im jedavao večni život. Večeras smo svedoci vaskrsenja i večnog života, umetničkom rukom Milutina Rankovića iznedrenog. Ako je lepota u oku posmatrača, a oko ogledalo duše, gledajmo dušom, samo tako ćemo moći da vidimo suštinu dela koje je pred nama – poručila je Bojana Savčić.
Direktorka Narodnog muzeja Jelena Nikolić Lekić podsetila je prisutne da je 2008. godine, u Galeriji „34“ u Tešnjaru u organizaciji tadašnjeg Omladinskog centra otvorena izložba „Milutin i prijatelji Valjevu”, i da je sada, 16 godina kasnije, ovaj izuzetni vajar i umetnik, koji je imao više od 250 izložbi u zemlji i inostranstvu, ponovo pred Valjevcima.

Istoričarka umetnosti Andrea Sokić ukazala je na ono što su o Milutinovom radu govorili istoričari umetnosti, likovni kritičari, umetnici, upravnici kulturnih ustanova i drugi. Podsetila je na neke od uspeha i zanimljivih detalja iz Milutinove biografije, kao što je učešće u izložbi „Rad – mir – sloboda” koja je osamdesetih prešla granice Jugoslavije i stigla na svih pet kontinenata, izlaganja u Muzeju primenjene umetnosti na najvećoj izložbi savremene srpske pravoslavne umetnosti devedesetih godina prošlog veka, gde je Milutinov rezbareni krst odabran među 300 izlagača i 1.500 radova i darivan patrijarhu Pavlu, koji je otvorio tu izložbu. Zatim na izradu skulpture „Merenje dinara” sa likom guvernera Dragoslava Avramovića, što ga dovodi u žižu interesovanja, sve do učešća na brojnim manifestacijama u Parizu, Moskvi i drugim svetskim gradovima.

– Mi nismo danas mogli sakupiti Milutinove skulpture u drvetu i kamenu rasute po svetu niti one monumentalna koje su u javnom prostoru od Bratislave, preko Mačve, Pomoravlja, pa do Belog Povlena, ali skulpture galerijskog formata izložene danas i ovde potiču iz različitog su perioda njegovog stvaralaštva i to ovu izložbu čini retrospektivnom – rekla je Andrea Sokić.
Umetnik se publici obratio zdravicama, koje kazuje već godinama. Na motive i umetnički pravac njegovih dela usmerila ga je početkom devedesetih istoričarka umetnosti Katarina Jovanović, koja ga je podstakla da radi ono što najbolje poznaje – motive iz svog kraja, kolubarske, valjevske.

– Iz ovog kraja potiču vitezovi, umetnici i sveci, i kod mene se ove teme prožimaju kroz neka tri stila koje sam ja doveo u jedan svoj, ekspresionistički–impresionistički, nešto malo ukradeno od narodnog i ono što je kanonski, crkvena umetnost od Vizantije i srednjevekovne srpske umetnosti. Između mene i drveta postoji borba i veliko poštovanje. Kada je osetim da negde postoji čvor, primer je skulptura Amfilohija Radovića, gde mu je Kolubara izvajala bradu, ja sam samo otkrio lik u njemu. Sa moje strane postoji veliko poštovanje prema materijalu i mislim da je i to je jedna od mojih specifičnosti. Kada pređem granicu, da li je to u Rusiji ili Francuskoj, kažu da mi se sa kilometar vidi sa kojih prostora dolazim. Nije slučajno dat naziv izložbi „Sveto drvo kolubarsko”. Sačuvanost prirode i poštovanje starih postulata u umetnosti, to deluje na ljude. Ove zdravice koje ste čuli su u dijalektu valjevskog kraja i to je teško prevesti, a skulpturu ne morate da prevodite ni u Africi, Aziji, Evropi, među muslimanima, katolicima… Te norme i ta želja da ne nestane ona umetnost koja u sebi nosi formu, ta zajednička želja među ljudima se zbrala!
Izložba u valjevskoj Gradskoj galeriji biće dostupna posetiocima do 1. avgusta.

