Dve decenije od zatvaranja površinskog kopa „Tamnava-Istočno polje“ / Škola rudarstva pod otvorenim nebom
Share the post "Dve decenije od zatvaranja površinskog kopa „Tamnava-Istočno polje“ / Škola rudarstva pod otvorenim nebom"
Tehnološki i geografski niz koji je počeo otvaranjem „Tamnava-Istočnog polja“, a nastavio se „Velikim Crljenima“, biće ovog prolećazaokružen završetkom eksploatacije lignita na Polju „G“.

Zatvaranjem Polja „G“, koje je planirano na proleće, biće zaokružena velika tehnološka i geografska celina koju čine tri površinska kopa u istočnom delu tamnavskih kopova kolubarskog rudarskog basena. Ove godine, zanimljivo je, navršava se i tačno dve decenije otkako je završena eksploatacija lignita na njegovom začetniku „Tamnava-Istočnom polju“, odakle je sve počelo 27 godina ranije.
Ostalo je zabeleženo da je tokom godina rada na „Istočnom polju“ proizvedeno više od 235 miliona tona uglja i otkopano više od 214 miliona kubika jalovine. Njega je na putu do Polja „G“ na ovom delu ležišta nasledio površinski kop „Veliki Crljeni“, od čijeg zatvaranja je prošlo tačno deset godina. Zajedno s Poljem „G“, ovaj niz površinskih kopova, decenijama je obezbeđivao proizvodnju lignita dobrog kvaliteta, i nemerljivo doprinosio stabilnosti našeg energetskog sistema.
O tome svedoči i arhiva lista „Kolubara“, koji je ovu veliku tamnavsku sagu pratio od samog početka. Zabeleženo je da je istorija „Tamnava-Istočnog polja“ počela na Dan rudara, 6. avgusta, 1977. godine. Na montažnom placu u Kaleniću, pred hiljadama ljudi, i uz pozdravni telegram drugu Titu, svečano je pokrenut novi, „zlatni“ kop, projektovan sa ambicioznim kapacitetom od 11,4 miliona tona uglja godišnje.
Proizvodnja je bila namenjena prvenstveno snabdevanju blokova A6 i B1 termoelektrana u Obrenovcu. Ali uprkos optimističnom otvaranju, put do prve tone je bio sve samo ne lak. Trebalo je savladati vodotokove reka sliva Kolubare – Peštana, Lukavice i Turije, koji su eksploataciono polje presecali po sredini. Bio je to za ono vreme ogroman tehnički posao. Radovi na izmeštanju reke Kolubare počeli su još 1974, a novo korito u dužini od 8,5 kilometara završeno je 1977. godine.
Prvi BTO sistem pušten je u rad 24. juna 1978. godine, kada je rotorni bager „glodar1“ konačno „zagrizao“ tamnavsku zemlju. Simbolično, uoči Dana rudara naredne godine, 4. avgusta 1979, prvi voz natovaren tamnavskim lignitom krenuo je put Obrenovca.
Istorija istočnotamnavskih kopova je, uporedo s borbom za ugalj, bila i neprekidna iscrpljujuća bitka s vodom. Još od samih početaka rada „Istoka“, kada su izmeštanja reka Kolubare, Peštana i Lukavice bila preduslov za rad, inženjeri su znali da je na ovom prostoru odvodnjavanje jednostavno „pitanje svih pitanja“.
Arhiva lista „Kolubara“ iz 2006. godine beleži obilne padavine, koje su ozbiljno zapretile da zaustave eksploataciju u samom finišu rada kopa, što je zahtevalo maksimalno angažovanje i vrhunsku organizaciju nadležnih službi. Pod organizacionom palicom Odvodnjavanja formirana je tada posebna ekipa koja je, uz pomoć čak 17 centrifugalnih pumpi, radila bez prestanka kako bi odbranila opremu i do samog kraja održala sistem.
Tada, kao i mnogo puta ranije, pokazalo se da srce svakog kopa nisu mašine, već ljudi koji ih osećaju kao deo sopstvene porodice. Kao i u ostatku „Kolubare“, i na „Istoku“ je veza između čoveka i mašine bila ključ svakog rekordnog rezultata, ali i opstanka u kriznim vremenima.
Kao zamenski kapacitet za „Tamnava-Istočno polje“ površinski kop „Veliki Crljeni“ otvoren je u rekordnom roku. Njegovo otvaranje zahtevalo je novo izmeštanje reke Kolubare, ovoga puta u dužini od 4,7 kilometara, što je bio projekat koji je realizovan od maja 2005. do septembra 2007. godine.Otkopavanje otkrivke počelo je 2008. godine, a proizvodnja uglja godinu dana kasnije.Ovaj ugljenokop ostao je zabeležen kao maksimalno efikasan. Do zatvaranja, 2016. godine proizvedeno je oko 31,3 miliona tona uglja i otkopano oko 22 miliona kubika otkrivke. Danas, deset godina nakon njegovog zatvaranja, on je opisan kao strateški most koji je održavao proizvodnju dok su se razvijala velika zapadna polja.
Rudarski niz u ovom delu „Kolubare“ završiće se zatvaranjem Polja „G“, koje je najavljeno za mart 2026. godine. Da bi ovaj kop bio otvoren, reka Kolubara je 2017. godine preusmerena treći put, ovog puta u dužini od 2,6 kilometara, ka svom prvobitnom koritu, uz izmeštanje ušća reke Peštan. Polje „G“ je prirodni nastavak, geografski i tehnološki je naslonjen na svoje prethodnike. Njegovo zatvaranje označiće kraj jedne ere eksploatacije u ovom delu tamnavskog ugljenog basena.

